U razvijenim zemljama svijeta mnoge su bolesti povezane s neuravnoteženom prehranom i prekomjernim unosom hrane, a neke od njih su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, dislipidemije, osteoporoza, hipertenzija, dijabetes, pretilost te maligne bolesti.
Dobro zdravlje osigurava se pravilnom prehranom, a pravilna prehrana potrebna je radi normalnog razvoja organizma i njegovog djelovanja, normalne reprodukcije, rasta i razmnožavanja, optimalne razine aktivnosti i radne učinkovitosti, otpornosti organizma prema infekciji i bolesti.
Prema prehrambenim smjernicama, pravilno izbalansiranu prehranu karakterizira: kontroliran energetski unos, adekvatnost, uravnoteženost, nutritivna gustoća, raznolikost i umjerenost.
Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti, pa je zato važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.
Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja.
Znanost o hrani bavi se različitim aspektima hrane: kemijom i biokemijom hrane, mikrobiologijom, fizikom i biofizikom, senzorikom, nutritivnim aspektima hrane…., dok se znanost o prehrani sustavno bavi ljudskom prehranom držeći se pritom temeljne postavke da su sve neophodne hranjive tvari zastupljene u prehrani i iskorištene u odgovarajućoj ravnoteži da se održi optimalno zdravlje.
1997. godine održana je prva prezentacija novog sporta – nordijskog hodanja. Nordijsko hodanje je pritom predstavljeno kao Nordic Walking nakon čega ubrzo slijedi njegova međunarodna uporaba. Iste godine su ujedno i predstavljeni prvi službeni štapovi za tu aktivnost.
1960-ih profesorica Leena Jaaskelainen sa Sveučilišta u Jyvaskyli na Fakultetu sporta i zdravlja koristi štapove kao pomoćni rekvizit tijekom nastave tjelesnoga. 1980-ih započinje razvoj nordijskog hodanja kao rekreativne tjelesne aktivnosti.
Prva zabilježena hodanja sa štapovima pripisuju se Finskim skijaškim trkačima koji su 1930-ih koristili štapove s ciljem da održe svoju kondicijsku pripremljenost izvan sezone kad nije bilo snijega.
Osnovna prednost nordijskog hodanja je mogućnost provedbe aktivnosti bez obzira na dob, razinu kondicije, godišnje doba, ekonomski status pojedinca i stupanj obrazovanja.